ponedjeljak, 7. studenoga 2016.

Oko obližnje zvijezde Gliese 832 možda kruži planet sličan Zemlji

gliese_832c
FOTO: ALPHA ELEMENT / DEVIANTART

Zahvaljujući naporima znanstvenika s University of Texas, korak smo bliže otkriću još jednog planeta u sustavu Gliese 832, udaljenom „samo“ šesnaest svjetlosnih godina od Zemlje. Štoviše, prema trenutno dostupnim podacima, novi bi planet mogao biti sličan Zemlji.
Podsjetimo, Gliese 832 je crveni patuljak s masom i promjerom upola manjim u odnosu na naše Sunce, oko kojega su do sada otkrivena dva planeta. Jedan od njih je Gliese 832b, plinoviti div s masom 0,64 one našeg diva Jupitera, dok je drugi planet, oznake Gliese 832c, super Zemlja s masom oko pet puta većom od one našeg planeta. I dok se Gliese 832b smjestio na 3,53 astronomske jedinice (AJ) od matične zvijezde, Gliese 832c nalazi se jako blizu navedenoj, na udaljenosti od samo 0,16 AJ, odnosno oko 24.000.000 km.
Kako bi utvrdili postoji li još planeta u spomenutom sustavu, znanstvenici pod vodstvom prof. Sumana Satyala, konstruirali su matematički model navedenog, koristeći se pritom svim do sada prikupljenim podacima. Dotični model je pokazao kako se na udaljenosti od 0,25 do 2,0 AJ od matične zvijezde vjerojatno nalazi još jedan planet sličan Zemlji, sa stabilnom putanjom oko dotične. Prema do sada izvršenim mjerenjima hipotetički planet veći je od Zemlje, s masom u rasponu od jedne do petnaest Zemljinih. „Registrirali smo nekoliko frekvencija promjenjive mase i udaljenosti za srednji planet“, otkrili su astronomi.
A upravo je detektiranje navedene frekvencije neophodna stavka za utvrđivanje prave prirode potencijalnog planeta. Primjerice, ako je planet udaljen 1 AJ od svoje matične zvijezde i generira signal od 1,4 m/s, dotični ima masu od deset Zemljinih. Međutim, ako planet na istoj lokaciji ima frekvenciju od 0,14 m/s, onda je veličinom jednak Zemlji.
Kako bilo, postojanje trećeg planeta je izvjesno, a što je vidljivo iz stabilnih orbita do sada otkrivenih tijela.
Izvor: arXiv, University of Texas

Put do Marsa preko prstenova kod Mjeseca

8380903893890

Rusi i Amerikanci razmatraju stvaranje svemirske baze u blizini Mjeseca, koja će omogućiti dalje istraživanje Marsa i dalekog svemira. Roscosmos i NASA radit će na projektu buduće orbitalne stanice u sklopu daljih svemirskih projekta.
Projekat Međunarodne svemirske stanice, koja predstavlja partnerstvo Rusije, SAD-a, Europske unije, Japana i Kanade, bit će završen 2024. godine, kada će ISS biti oboren u more.
Izgradnja ISS-a počela je 1998. godine, kada je lansiran ruski modul Zarja. Njen posljednji veći dio, “Modul alfa magnetski spektometar”, donijet je u svibnju 2011. godine na američkom space šatlu Endeavor, kome je to bila 25. i posljednja misija.
Uskoro i ljudska misija
U ožujku prošle godine direktor Roscosmosa Igor Komarov potvrdio je da će ISS nastaviti znanstvena istraživanja do 2024. godine i otkrio da SAD i Rusija vode razgovore o nasljedniku tog međunarodnog projekta.
Projekat baza blizu Mjeseca bit će otvoren za sve zainteresirane. Administrator NASA-e Charles Bolden je rekao da bi mnoge zemlje mogle surađivati na misiji putovanja na Mars.
“Pravac naše suradnje je Mars. Razmatramo kako najbolje upotrijebiti resurse, financije, kako da odredimo vremenske okvire i kako da koordiniramo naše napore tako da se aktivnosti ne dupliraju”, pojašnjava Bolden.
Nekoliko rovera i orbitera trenutno proučava Mars. Posljednji je EgxMars, zajednička misija Roscosmosa i Europske svemirske agencije, koji je lansiran sa kozmodroma u Bajkonuru u ožujku 2016. godine. Ljudska misija planirana je najranije u tridesetim godinama ovog vijeka.
U srpnju 2015. godine Wiliam Gerstenmaier, pomoćnik administratora za ljudska istraživanja i operacije NASA-e, poručio je da političke nesuglasice između Washingtona i Moskve ne bi trebale utjecati na programe istraživanja svemira.
Svakonevni kontakti
“Mi zavisimo jedni od drugih u projektu ISS. Misije kontrolnih centara u Moskvi i Houstonu su u svakodnevnom kontaktu”, navodi Gerstenmaier.
Nedavno je Anatolij Zak, autor portala Russian space web, predstavio nekoliko opcija koje razmatraju Roscomos i NASA. On je otkrio da američke svemirske kompanije kao što su Boeing i Lockheed Martin rade s ruskim kolegama iz svemirske industrije RSC energija i GKNPT Hruničev na osmišljavanju strategije nove misije.
Nekoliko strategija koje se razmatraju podrazumijevaju stvaranje međunarodnih stanica u cislunarnom prostoru u blizini Mjeseca. Te baze “mogle bi poslužiti kao platforma za istraživanje Zemljinog prirodnog satelita i kao odskočna daska za misije na asteroide, pa čak i na Marsu”, navodi Zak.
Rusi su usavršili razvoj i operaciju svemirskih modula u kojima može boraviti posada i koji će imati pogon za nekoliko godina rada. Ispostavilo se da je upravo to ono što može upotrijebiti SAD. Takve stanice mogle bi proširiti zapreminu pogodnu za stanovanje za posade van skučenog jednosobnog odjeljka komandnog modula broda, proširujući mogućnosti za misije.
Na konferenciji za istraživanje i razvoj ISS-a u San Diegu, Gerstenmaier je potvrdio da se misije u blizini Mjeseca razmatraju kao oslonac za buduće misije s ljudskom posadom na Marsu.
Istraživanje asteroida
NASA planira lansirati svemirski brod Orion 2020. godine, kada će astronauti krenuti u istraživanje asteroida, i nada se da će Mars ljudima biti dostižan tridesetih godina ovog vijeka.
Na ISS-u se sada vrše istraživanja kako bi se pronašao način za zaštitu ljudskog tijela na duži period u svemiru, što će biti potrebno za misiju na Marsu.
U ožujku 2016. godine američki astronaut Scott Kellly i ruski kosmonaut Mihail Kornienko sletjeli su u Kazahstan, nakon što su proveli rekordnih 340 dana u svemiru na ISS-u.
Izvor: AlJazeera

Otkriven novi patuljasti planet na rubovima našeg sustava


google-plus
Credit: Google Plus


Do prije samo nekoliko desetljeća, Pluton je smatran posljednjim članom Sunčeva sustava, iza čije orbite se krilo tamno, pusto prostranstvo. Astronomi su još od njegova otkrića davne 1930. godine nagađali kako se ondje još nešto možda krije, predaleko i pretamno da bi se tadašnjom opremom otkrilo.
Sredinom 1992. godine otkriven je 1992 QB1, nebesko tijelo čija orbita leži iza Plutonove. Uskoro je uslijedio pronalazak još nekoliko sličnih objekata, a danas se taj broj popeo na preko tisuću poznatih nebeskih tijela.
Kuiperov pojas, kako se to područje službeno zove, dom je za nekoliko tijela koji su masom i promjerom slični Plutonu; Eris je, primjerice, nešto manjeg promjera, no veće mase.
Budući da je riječ o vrlo zanimljivom području, astronomi ga budno motre. Upravo je objavljeno kako su otkrili novi svijet, daleko dalji no što je to (ionako vrlo daleki) Pluton; 2015 RR245 – kako se službeno zove – udaljen je od nas devet milijardi kilometara i jednu revoluciju oko Sunca načini za svakih 700 godina. Usporedbe radi, spomenuti Pluton to učini za “samo” 248 godina. Promjera je oko 700 kilometara, dok se njegov sastav može tek nagađati.
Orbita mu je izrazito eliptična: u najdaljoj točki udaljen je čak 120 astronomskih jedinica (ili 12 milijardi kilometara) od Sunca, dok će u najbližoj točki – što će se dogoditi 2096. godine – prići na 34 astronomske jedinice udaljenosti, odnosno na “samo” pet milijardi kilometara. Primjera radi, Neptun, posljednji planet našeg sustava, od Sunca je udaljen 30 astronomskih jedinica.
Iako svojom veličinom i orbitalnim parametrima pripada skupini patuljastih planeta, tu mu titulu mora administrativno dodijeliti Međunarodna astronomska unija. 2015 RR245 nije jedini koji čeka službeno odobrenje: s njim u redu još stoje SednaQuaoar i 2007 OR10. Do tada, službeno priznati patuljasti planeti ostaju Ceres, Pluton, Eris, Haumea i Makemake


MJESECI NASA planira poslati podmornicu na Titan

titan-sub
FOTO: NASA

Jedno od najzanimljivijih mjesta u Sunčevom sustavu svakako je Saturnov mjesec Titan, kao najveći prirodni satelit prstenastog plinovitog diva. Podsjetimo, riječ je o jedinom tijelu u Sunčevom sustavu koje, uz Zemlju, ima tekuće oceane na površini. Naravno, riječ je o oceanima metana i etana, a ne vode kao što je to slučaj s našim oceanima na Zemlji, koji pri niskim temperaturama koje vladaju na Saturnu ipak imaju istovjetne obrasce ponašanja.
I dok se za istraživanje Marsovih pustopoljina koriste uobičajeni landeri i roveri, NASA za misiju na Titan planira nešto posve novo – ni manje, ni više nego slanje automatizirane podmornice, koja bi potom istraživala dubine Titanovih oceana. Navedenu ideju nedavno je predstavio krioinženjer Jason Hartwig tijekom nedavnog NASA Innovative Advanced Concepts (NIAC) Symposium.
Hartwig je pritom otkrio i shematski prikaz predložene podmornice, gdje se posebice ističe veliki komunikacijski periskop na njenom trupu, pomoću kojega bi se odvijala komunikacija između podmornice i odašiljača na Zemlji., na impozantnoj udaljenosti od gotovo 1,5 milijardi kilometara.
Prema sadašnjim planovima podmornica će biti duga šest metara, a uranjati će uzimanjem tekućeg metana i etana u sebe, odnosno izranjati njegovim izbacivanjem iz spremnika. Kako podmornica neće biti opskrbljena posebnim izvorom goriva, potrošnja minimalne količine energije prilikom svakodnevnih operacija biti će od presudne važnosti.
Naravno, podmornica će biti opremljena različitim mjernim uređajima, gdje se posebice izdvajaju radar i sonar te različita meteorološka oprema, kao i napredne kamere. Iako je riječ o iznimno hladnom objektu, gdje su mora metana i oblaci sastavljeni od cijanida uobičajena pojava, ipak valja naglasiti kako Titan ima određene sličnosti sa Zemljom u ranim danima njene geološke povijesti, a ne treba smetnuti s uma da su na njemu prisutni hidrološki procesi usporedivi s onima na Zemlji
Moglo bi se reći kako je najvažnija prednost podmornice u njenoj multifunkcionalnosti, gdje bi dotična na površini mogla mjeriti snagu i učestalost valova i vjetra, kao i sastav atmosfere, dok bi po porinuću mogla istraživati dubine Titanovih oceana, uključujući i samo morsko dno.
Valja naglasiti kako su planovi izgradnju navedene sonde zasada su u fazi čekanja, sve dok svemirska sonda Cassini ne dostavi nove podatke o Titanu i njegovim morima, a u svrhu prilagodbe specifikacija. Ipak, očekuje se kako će projekt biti stavljen na ponovnu procjenu negdje u ožujku iduće godine.
Ako sve bude išlo prema planu, NASA-ina podmornica mogla bi zaploviti morima Titana tamo negdje daleke 2038. godine.
CREDIT: NASA Glenn Research Center
Izvor: NASA

Nedavno je u blizini Zemlje iznenada proletjela prava gromada

sci-news-com-new-horizons2014-MU69
sci-news.com


Nakon što se već godinu dana govorilo o tome, stigla je službena potvrda: letjelica američke svemirske agencije NASA-e, New Horizons, dobila je novi cilj u svom putovanju kroz Kuiperov pojas.
Bit će to 2014 MU69, maleno tijelo promjera tek 40 kilometara, gotovo zanemarive veličine u usporedbi s Plutonom, čiji je promjer 2.370 kilometara.
New Horizons lansiran je u siječnju 2006. godine s ciljem istraživanja Plutona, jedinog planeta do tada kojeg nije posjetila sonda sa Zemlje. Nekoliko mjeseci kasnije Plutonu je administrativnom odlukom ukinut status planeta i prekvalificiran je u patuljaste planete; promjeni oznake unatoč, važnost istraživanja ovog dijela svemira od tada je iznimno porasla. U međuvremenu su, naime, otkrivena još dva mjeseca u Plutonovoj orbiti (uz postojeće Harona, Niks i Hidru, dodani su još Kerber i Stiks), a stalno rastući broj otkrivenih transneptunskih tijela upućivao je kako se u tmini iza Neptunove, odnosno Plutonove orbite krije pravo carstvo neotkrivenih nebeskih tijela.

U srpnju 2015. godine, više od devet godina nakon lansiranja, New Horizons je prošao pokraj Plutona na udaljenosti od 12.500 kilometara. Količina prikupljenih podataka o Plutonovu sustavu enormna je; završetak downloada s letjelice predviđen je tek za početak sljedeće godine, a analiza istih potrajat će još godinama potom.
Napuštanjem Plutona, ciljevi misije prebačeni su s primarnih na sekundarne: istraživanje Kuiperova pojasa, odnosno pronalaženje nebeskog tijela kojeg bi New Horizonsna svom putu mogao posjetiti.
Unazad nekoliko godina astronomi su intenzivno koristili svemirski teleskop Hubble, tražeći adekvatan cilj za ovu sondu. Sredinom 2014. godine su uspjeli, pronašavši nebesko tijelo koje će, uz minimalne korekcije putanje, biti na putu New Horizonsu.
Procjene kažu kako 2014 69MU ima promjer između 30 i 45 kilometara, dok mu je potrebno 293 godine da napravi revoluciju oko Sunca. Pretpostavlja se kako je riječ o krhotini odbačenoj u zakutke sustava nakon formiranja plinovitih divova Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna. To je najveće poznato tijelo u radijusu kretanja New Horizonsa. Predviđeno je kako će sonda presresti 2014 MU69 prvog siječnja 2019. godine, trinaest godina po lansiranju.

Izvor: New Scientist/NASA

MJESECI Elon Musk predstavio plan kako prevesti velik broj ljudi na Mars

838038093

Foto: gizmodo.com



Vlasnik kompanije SpaceX Elon Musk predstavio je svoj plan za privatne misije na Mars kojima bi se u konačnici velik broj ljudi nastanio u nekim budućim kolonijama na crvenom planetu jer Zemljani, žele li opstati, moraju postati multiplanetarna bića.
Predstavljajući svoj projekt Elon Musk je rekao da planira, koristeći se postojećim tehnologijama, smanjiti troškove prijevoza Zemljana na Mars s 10 milijarda dolara na 200.000 dolara, što je cijena prosječne kuće u Sjedinjenim Državama. Ne možete stvoriti samoodrživu civilizaciju na Marsu ako putna karta stoji 10 milijarda dolara po osobi, objasnio je taj inženjer, izumitelj i milijarder u obraćanju na Međunarodnom astronautičkom kongresu u Guadalajari u Meksiku.
Muskov SpaceX jedna je od dviju privatnih tvrtka koje je američka svemirska agencija NASA angažirala kao prijevoznika za dostavu opreme na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS), a kao vozilo rabi kapsulu Dragon (zmaj) za višekratnu uporabu lansiranu raketama Falcon 9.
Dugoročni opstanak čovječanstva zahtijeva da postanemo višeplanetarna vrsta, rekao je Musk i objasnio da treba početi s planetima Sunčeva sustava, a jednoga dana krenuti i dalje u Svemir. Mars je najbolji cilj za ljudske kolonije, a samoodrživ grad od nekih milijun ljudi na tom planetu mogao bi biti sagrađen za 40 do 100 godina, procijenio je.
A kako prevesti mnogo ljudi do Marsa predmet je Muskova projekta. Objasnio je da to planira činiti svemirskom letjelicom koja se može višekratno koristiti i prevesti najmanje 100 ljudi do crvenog planeta, a kao gorivo koristit će se ugljični dioksid i voda koje ima na Marsu.
Musk koji je ujedno i vlasnik tvrtke Tesla Motors, specijalizirane za proizvodnju električnih automobila, suosnivač PayPala za plaćanje putem interneta i tvrtke Solar City za proizvodnju solarnih panela, rekao je da kroz ulaganja nastavlja izdvajati vlastiti novac za projekt Mars kako bi dao svoj najveći doprinos multiplanetarnom životu.
S raketom Falcon 9 SpaceX je imao nevolja pri prizemljivanju na plutajuću platformu u oceanu, no raketa je dvaput uspješno prizemljena na tlu. Falcon 9 eksplodirao je 1. rujna pri lansiranju iz cape Canaverala na Floridi.
SpaceX je tvrtka koju je Musk osnovao u specifičnom cilju koloniziranja Marsa, četvrtog planeta od Sunca i nakon Venere drugog najbližeg Zemlji. Udaljenost između Zemlje i Marsa bila bi barem 54,6 milijuna kilometara, a prizemljenje ljudi na planet nakon puta od šest do devet mjeseci krajnje je ambiciozan cilj, piše agencija Reuters a prenosi Hina.
SpaceX planira put obavljati otprilike svakih 26 mjeseci kada su Zemlja i Mars u najpovoljnijem položaju za let, a Musk očekuje da bi ljude spustio na Mars 2024. godine.

SVEMIR Lansirana sonda OSIRIS-REx u smjeru asteroida Bennu!

osiris-rex-bennu
FOTO: James Vaughan / SpaceFlight Insider

Jučer je uspješno lansirana svemirska sonda OSIRIS-REx (Origins, Spectral Interpretation, Resource Identification-Regolith Explorer) na put prema asteroidu Bennu, koji spada u Zemlji bliske objekte (NEO). Navedeni asteroid od Zemlje je udaljen 195 milijuna kilometara, a sonda bi do njega trebala stići tijekom 2018. godine.

Sama misija košta gotovo milijardu USD, a znanstvenici se nadaju kako će navedena pružiti neke odgovore o početku života na Zemlji i nastanku Sunčevog sustava, ali i pomoći u efikasnijoj zaštiti našeg planeta od udara asteroida. Podsjetimo, Bennu je svrstan u potencijalno opasne objekte, te bi kao takav mogao zaprijetiti Zemlji u idućem stoljeću (nadajmo se kako će do tada NX-01 biti pušten u službu).

Nakon što OSIRIS-REx dođe do asteroida, sonda će pokušati uzeti uzorak s navedenoga. Budući da se odustalo od slijetanja sonde na asteroid, odlučeno je kako će se dotična približiti na samo tri metra od površine asteroida kako bi pomoću robotske ruke uzela oko 57 grama površinskog sloja i potom ga vratila na Zemlju.

Planira se kako će se spremnik s uzetim uzorkom vratiti na Zemlju tijekom 2023. godine. Dotični je opremljen padobranom, a očekuje se kako će se spustiti negdje na području američke savezne države Utah.
Podsjetimo, lansiranje OSIRIS-RExa obavljeno je samo tjedan dana nakon eksplozije rakete Flacon 9 u vlasništvu kompanije Space X, a koja je u orbitu trebala postaviti satelit za potrebe Facebooka. Srećom, navedena eksplozija dogodila se na rampi udaljenoj od mjesta lansiranja NASA-ine sonde pa nije bilo potrebe za odgodom lansiranja.
Izvor: NASA